Ovaj poseban dvobroj časopisa ima 967 stranica a o njemu su na zagrebačkom predstavljanju govorili: glavni urednik Nenad Popović, njegov zamjenik Dalibor Šimpraga, članica uredništva Dušanka Profeta i, u ime suizdavača, Slaven Tolj.

Novi broj časopisa »Fantom slobode«, u cijelosti objavljen na njemačkom jeziku, bit će dostojan reprezentant hrvatske kulture na predstojećem sajmu knjige u Leipzigu (13.-16. ožujka 2008.), ustvrdio je član uredništva Dalibor Šimpraga.



I doista, Durieux i dubrovački Lazareti u Leipzig šalju časopis koji je, citirajući Šimpragu, hrestomatija najboljih hrvatskih eseja. Šimpraga smatra kako je časopis od 2003., kad je počeo izlaziti, slijedio putanju koja je ovim brojem na njemačkom jeziku doživjela svoj vrhunac.

Autori u svojim tekstovima pišu o tragičnoj sudbini ovoga prostora, ocijenila je Profeta dodavši kako su štokavski jezici naš zajednički prostor. »Djela na tim jezicima nastoje prevladati traume što ih izazivaju granice«, rekla je.

U časopisu je prvi put na njemačkom jeziku (ako zanemarimo knjižicu za predstavu u bečkom Burgtheateru) objavljena i čuvena drama Slobodana Šnajdera »Hrvatski Faust«, ali i tekstovi Ive Žanića, Nadežde Čačinovič, Drage Roksandića, Dunje Melčić, Branka Sbutege, Vlade Gotovca, Nenada Popovića, Ivana Lovrenovića, Predraga Matvejevića, Ive Banca, Slavka i Ive Goldsteina, pa i Miroslava Krleže i Milka Kelemena.



Urednik u izdavačkoj kući Durieux Nenad Popović rekao je da se ni u Njemačkoj ne može pronaći ovakav obračun s vlastitom prošlošću kakav se može pronaći u »Fantomu slobode«. Pohvalio je i tekst Ade Mandić Beier »Hrvatski pisci i egzil«, te je posebno zahvalio obitelji Igora Mandića koja je za »Fantom slobode« ustupila uvodni tekst doktorata njihove preminule kćerke Ade Mandić Beier »Hrvatski pisci i egzil«. »Nakon ovog teksta o hrvatskoj književnoj emigraciji će se govoriti drukčije. Ova nacija treba taj tekst na hrvatskom«, rekao je Popović.

Nenad Popovićizjavio je da je Hrvatska kao nikad dosad uložila ogroman novac i energiju da se u Europi i na njemačkom govornom području predstavi kao ozbiljan kulturni milje i da je Hrvatska dominantna tema ovog proljeća u njemačkom kulturnom i literarnom prostoru. »Ovih tisuću stranica nas identificira kao zemlju koja može misliti o sebi na najbolji način kako se to čini u Europi«, rekao je Popović dodavši da je vrijeme da se okrenemo toj Europi jer Hrvatska nije zemlja gastarbajtera ni banana-republika.

»Mi smo danas zemlja u kojoj ovaj broj na njemačkom nitko ne može pročitati, a donedavno su naši najveći pisci pisali na njemačkom ravnopravno kao i na hrvatskom jeziku«, izjavio je Nenad Popović aludirajući na Šenou, Matoša i Krležu. »Tko to smatra germanofilijom, taj je budala.«

»Fantom slobode« financiran je od Ministarstva kulture i Grada Zagreba, a tiskan »tekućim« sredstvima časopisa. Prema Popovićevim riječima, ovaj posebni broj sastavljen je u roku od šest tjedana jer je bilo dovoljno dići telefonsku slušalicu i reći da se nešto sprema za Leipzig. »To je pothvat ovog časopisa, to je nešto gdje su se Hrvatska i Zagreb odazvali europskom izazovu«, rekao je.

Na istu temu govorio je i u Fantomu zastupljeni Aleksandar Flaker spominjući Mickiewiczev naslov »Velike improvizacije«. »Sačinjen je od dobrovoljnih priloga iz naših ladica; istovremeno se prave tomovi za predstavljanje hrvatske književnosti u inozemstvu u koje ulažemo velika sredstva. Ovo u časopisu smo mi kakvi jesmo i mislim da možemo biti ponosni što je iz milostinje načinjeno čudo«, rekao je Flaker nazvavši njemački broj »Nenadovom improvizacijom«.



Vremenskom tjesnacu unatoč, dobio je prestižni termin za predstavljanje u Leipzigu i to u okviru prvog programa posvećenog obilježavanju 60. obljetnice postojanja Izraela u Njemačkoj nazvanog Židovski životni prostori. Uostalom, časopis prvi put u Njemačku donosi zapise iz Drugog svjetskog rata Osječanina Theodora Herzla, nećaka Theodora Herzla, osnivača svjetskog cionističkog pokreta.

Likovni dio časopisa posvećen je intrigantnom Vladi Marteku.